Svi znamo da su voće i povrće zdrava hrana, ali najnovije istraživanje pokazuje da je moć bilja veća no što smo mogli zamisliti: može nas zaštiti od mnogih vrsta raka, čak i od nekih vrlo rijetkih i teško izlječivih.

Da trebamo pojesti svoju porciju brokule i ne preskakati salatu uče nas od malih nogu. Voće i povrće puno je vitamina, minerala, ali i biljnih proteina te su kao cjelovite i neprocesuirane namirnice ključne za naše zdravlje i normalan razvoj.

Sve više ljudi trudi se uključiti više povrća i voća na svoj jelovnik, a raste i broj vegana – dakle onih koji su, osim mesa i ribe, potpuno izbacili namirnice životinjskog porijekla, poput sira i jaja. Procjene iz 2025. godine sugeriraju da oko 1,1 posto globalne populacije prakticira veganstvo, što odgovara približno 88 milijuna ljudi. Indija i Meksiko vode po postotku vegana s oko devet posto stanovništva koje bira isključivo veganski stil života.

U Europi, posebno u Njemačkoj i Francuskoj, broj vegana također je sve veći. Na primjer, u Njemačkoj je 2023. godine zabilježeno tri posto vegana, dok je u Francuskoj tržište biljnih proizvoda vrijedilo 425,7 milijuna eura. I Sjedinjene Američke Države bilježe porast interesa za veganstvo, iako broj vegana varira između jedan i četiri posto stanovništva.

Što se tiče vegetarijanaca, trenutačno oko deset posto ukupne svjetske populacije ne jede meso, a taj broj također stalno raste. Najviše ih živi u Indiji, a od europskih zemalja raj za vegetarijance su Njemačka, Velika Britanija te Italija, gdje je najviše stanovništva isključilo meso sa svog jelovnika.

Biljna prehrana kao moćna prevencija

U odnosu na razdoblje od prije samo desetak godina, danas više nije teško voditi vege način života jer je ponuda plant-based proizvoda u trgovinama veća nego ikad, a i sve je više restorana s veganskim ili vegetarijanskim opcijama.

Ljudi se na ovakav način prehrane odlučuju iz ekoloških, etičkih i/ili zdravstvenih razloga. Za ovo posljednje odsad će imati snažan argument više – naime, novo veliko istraživanje objavljeno u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition pokazalo je da kod vegetarijanaca i vegana postoji znatno niži rizik od nekih vrsta raka – među njima su i vrlo rijetki tipovi ovih malignih bolesti.

Istraživanje je provedeno na području SAD-a i Kanade, a svi uključeni sudionici, njih oko 80.000, nisu imali rak na početku ispitivanja. U studiji su sudjelovale četri skupine: ispitanici koji su jeli meso barem jednom tjedno, vegani, lakto-ovo vegetarijanci, koji ne jedu meso ili ribu, ali konzumiraju mliječne proizvode i/ili jaja te peskovegetarijanci koji uz jaja i mliječne proizvode povremeno jedu ribu i plodove mora.

„Veliko istraživanje provedeno na gotovo 80 tisuća ljudi otkrilo je da su vegani imali 25 posto manji rizik od razvoja raka u usporedbi s osobama koje jedu meso – a vegetarijanska prehrana bila je povezana s nižim stopama raka dojke i raka prostate kod mlađih muškaraca. Istraživači su pratili članove Crkve sedmog dana adventista u Sjevernoj Americi tijekom osam godina i otkrili da su vegetarijanci također smanjili rizik od raka za 12 posto. Među ovom skupinom, stopa karcinoma debelog crijeva smanjila se za 21 posto, karcinoma želuca za 45 posto, a limfoma za 25 posto.

Laktovegetarijanci – koji jedu mliječne proizvode i jaja – imali su niži rizik od rakova krvi, dok su pesketarijanci rjeđe obolijevali od karcinoma debelog crijeva“, prenosi britanski Daily Mail, pozivajući se na spomenutu studiju.

Koraci prema zdravijem stilu života

Želite li smanjiti rizik od malignih bolesti za čak četvrtinu, možda biste mogli dati šansu biljnoj prehrani – za taj veliki korak ključno je, kažu nutricionisti, dobro planiranje i edukacija. Kako bi vaša prehrana bila potpuna i sigurna za vaš organizam, presudan je uravnotežen unos hranjivih tvari – ugljikohidrata, masti i proteina iz biljnih izvora. Željezo iz biljaka treba kombinirati s namirnicama bogatim vitaminom C, poput citrusa ili paprika, kako bi se poboljšala apsorpcija.

Za one koji potpuno izbjegavaju životinjske proizvode, preporučuje se da obrate pozornost na dovoljan unos vitamina B12 i D vitamina (koji dobivamo i boravkom na suncu). Ove nutrijente možete konzumirati kroz obogaćene namirnice i suplemente, ali i iz biljnih izvora.

Na primjer, omega-3 masnim kiselinama bogate su namirnice poput lanenih, chia i konopljinih sjemenki te oraha, ali ih je moguće uzimati i
kao suplemente na bazi algi. Ako niste sigurni kako kombinirati namirnice, najmudrije se posavjetovati i s nekim od nutricionista specijaliziranim za biljnu prehranu.