ZNOJ I TRUD Poljoprivrednici se protive dugotrajnom zamrzavanju cijena, evo njihovih argumenata

Autor:

09.01.2025., Nijemci - Prosvjed poljoprivrednika zbog podjele zemlje Photo: Borna jaksic/PIXSELL

Borna jaksic/PIXSELL

 Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) upozoravaju da trgovački lanci, prerađivači i dobavljači stvaraju nestvarne dobiti nauštrb primarnih proizvođača. Poljoprivrednicima ovo zamrzavanje cijena ne odgovara jer, kažu, trgovci će naći načina da to prevale na njihova leđa.

Poljoprivrednici – redom protiv dugoročnog zamrzavanja cijena, traže prije svega uvođenje minimalne cijene, odnosno da se onemogući da razni ucjenjivači kupuju njihove proizvode ispod proizvođačkih cijena i zatim prodaju ili preprodaju.

“Mora postojati ekipa koja će isključivo pratiti robne burze u okruženju i upirati prstom tko to daje ispod cijene! Mi ne smijemo svoj proizvod dati ispod proizvođačke cijene! Zato je ugroza, gospodo! Trgovački lanci, prerađivači, dobavljači koriste našu muku, naš znoj i trud. Stvaraju nestvarne, ogromne dobiti na uštrb nas”, poručio je Petar Franjić iz HPK-a.

“Ključna poruka ovoj teškoj situaciji za sve potrošače je stisnimo zube, kupujmo domaće hrvatsko, provjereno, zdravo. Je možda skuplje, ali nadamo se da ćemo svi zajedno uspjeti te cijene sniziti uz potporu Vlade ako Vlada prepoznaje i želi staviti hrvatsku poljoprivredu tamo gdje joj je mjesto”, kazao je Slavimir Brkić iz Odbora za ekološku proizvodnju HPK-a, prenosi N1.

‘MOŽEMO I JAČE’ Halo, inspektore objavio otvoreno pismo potrošača, evo što ih muči

Vlada je objavila svoj popis 70 proizvoda, Konzum istovremeno svoju listu s 250, a Kaufland s čak 1000 proizvoda.

Hoće li to biti na račun trgovačkih marži ili preko leđa dobavljača – prije svega proizvođača, pitanje je sad?

“Tu moramo biti vrlo oprezni. Razumijemo potez Vlade. Očekujemo da bude zaista kratkoročan, maksimalno do 1.6., a nakon 14 dana ćemo vidjeti kako će to imati utjecaj posljedično kroz prerađivače, odnosno otkupljivače, do naših primarnih poljoprivrednih proizvođača. Koliko će biti zapravo stiskanje tih škara preko naših leđa”, naglasio je predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.

IPAK SE MOŽE! Jedan trgovački lanac odgovara s 250 sniženih proizvoda, ima svega od sapuna do šljivovice

Hoće li biti stiskanja?

“Vjerujem da hoće, jer nije realno očekivati da će se trgovci odreći svojih marži”, dodao je Jakopović.

Dodatno opterećenja na proizvođače

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) podsjetila je na naše uvjete poljoprivredne proizvodnje.
“Nekoliko puta sam upozoravala da u uvjetima naše poljoprivredne proizvodnje, koja je ipak skuplja i manje produktivna, postoji ogromna opasnost da bismo ograničenjem cijena određenih poljoprivrednih proizvoda dodatno opteretili domaće proizvođače i pogodovali uvozu jeftinije, ali bitno manje kvalitetne robe, a mislim da nam to nikome nije cilj. Cilj je ojačati, osnažiti domaću poljoprivrednu proizvodnju”, poručila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

“Ako to bude zaista preko leđa proizvođača, pitanje je hoće li oni moći opstati. Pitanje je hoće biti ikoje robe na tim policama. Ako ne bude hrvatske, bit će sigurno uvozne. Da neće biti nikakve robe, teško da neće biti”, rekao je predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.

Pregovori na svim nivoima

Hoće li uopće neki od većih trgovačkih lanaca moći sebi dozvoliti da se ne ukrca na marketinšku kampanju kojom bi ostavljali dojam da misle na svoje kupce?
“Budite uvjereni da ovog časa se vode pregovori na svim nivoima – između trgovaca, distributera, proizvođača, u kolikoj mjeri tko može utjecati na to da prvo ne dižu cijene, a drugo koliko će se zamrznute cijene prebaciti na proizvođače. Sigurna sam da trgovina neće snositi najveći dio tog opterećenja”, kazala je konzultantica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić.

Što mislite o potezu Tommyja koji je od svojih dobavljača tražio da vrate cijene?

“To će sigurno tražiti i drugi. Jer oni sigurno neće, za zamrznute proizvode, trgovina neće snositi taj trošak na svojim leđima”, odgovorila je Blažić za N1.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

skofik

prije 3 mjeseca

Bolje da tražite od države da se poticaji isplaćuju prema proizvedenim i prodanim količinama proizvoda, a ne prema veličini zemljišta. Tako budete mogli balansirati i biti konkurentni, dočepati se još više zemlje, a ujedno će te izbaciti uljeze koji vam kradu poticaje, imaju zemlju ( u zakupu najčešće), a ništa ne proizvode.