Kako krize i duboke promjene kojima smo svjedoci u trećem desetljeću 21. stoljeća utječu na hrvatske građane?
Bježe li oni u iracionalnost, predmoderna praznovjerja, protuznanstvene predrasude, teorije zavjere i spekulacije o zavjerama? Sve su to teme koje zaokupljuju pozornost široke stručne, znanstvene ali i opće javnost i medija.
Uvid u odgovore na ove i druge teme i pitanja dalo je istraživanje agencije Promocija plus, čije je rezultate u subotu objavio RTL, a prenosi net.hr.
Zanimljiva je i usporedba podataka u istom istraživanju provedenom prije tri godine.
Svaki dvadeseti Hrvat vjeruje da je Zemlja ravna ploča
Ravnozemljaši su svojevrsni suvremeni fenomen u kojem se križaju brojne silnice, različiti pogledi i rasprave i to ne samo u našoj zemlji, pojam za koji se veže moderna iracionalnost.
Istraživanje pokazuje da 5,2 posto hrvatskih građana smatra da je Zemlja ravna ploča (prije tri godine udio je iznosio 5,4 posto), dok ih još 4,5 posto nije sigurno je li ili nije naš planet ravna ploča, uz 3,5 posto koji se nisu htjeli izjasniti.
U trećem desetljeću trećeg tisućljeća u našoj zemlji svega 86,9 posto građana (prema 85,6 posto iz 2022. godine) smatra da je zemlja okrugla, odnosno da nije ravna ploča.
Inače, ravnozemljaša je nešto više među muškarcima (5,6 posto), zatim u starijoj populaciji (iznad 70 godina, 6,7 posto populacije), te među stanovništvom slabijeg obrazovanja (6,4 posto u populaciji s najnižim obrazovanjem). Češće žive u većim naseljima, onima iznad 50.000 stanovnika, a regionalno su nešto učestaliji u Slavoniji (8,6 posto) i na zagrebačkom području (7,5 posto).
Svaki osmi građanin smatra da čovjek nije bio na Mjesecu
Još su “neobičniji” rezultati zabilježeni o ljudskom iskrcavanju na Mjesec.
Naime, svaki osmi hrvatski građanin smatra da čovjek nije bio na Mjesecu, već da se radi o hladnoratovskoj propagandi Amerikanaca (sadašnjih 13,3 posto u odnosu na 9,7 posto prije tri godine predstavlja značajan skok onih koji ne vjeruju da je Armstrong zakoračio na Mjesečevu površinu). Svega tri petine, odnosno 61,5 posto hrvatskih građana, misli da je čovjek bio na Mjesecu, dok ostalih 13,2 posto nisu sigurni ili ne znaju je li čovjek hodao po Mjesecu.
Kao i kod ravnozemljaša, i u slučaju odlaska na Mjesec učestaliji je udio sumnjičavih među muškarcima (16,4 posto), starijoj populaciji (15,6 posto), onoj sa srednjim obrazovanjem (15,9 posto), iz manjih naselja (21,7 posto) te u Slavoniji (20,1 posto).
Manje od polovine hrvatskih građana vjeruje u teoriju evolucije
Jedno od polarizacijskih područja u hrvatskom javnom prostoru je i odnos prema teoriji evolucije.
Manje od pola hrvatskih građana podržava teoriju evolucije (47 posto), dok svaki sedmi građanin ne vjeruje u ovu teoriju (14,1 posto). Gotovo četvrtina građana ima određene nejasnoće oko ove teorije (24,1 posto niti se slaže niti ne slaže s ovom teorijom), a 14,8 posto građana ne zna za ovu teoriju odnosno nema izgrađeno stajalište o njoj.
Svaki peti građanin kaže da je cjepivo ‘opasno’
Zdravstvena kriza izazvana pandemijom Covida dala je svojevrsni poguranac antiznanstvenom sentimentu diljem svijeta, ali i u našoj zemlji. Suzdržanost, odnosno protivljenje cijepljenju u našoj se zemlji počela razvijati prije nekoliko godina, da bi dobila na zamahu u vrijeme pandemije koronavirusa.
Gužva na Velesajmu: Osim građana koji su došli po cjepivo, stigli i antivakseri s transparentima
To je vidljivo i po udjelu protivnika cijepljenja (svakog, a ne samo protiv Covida) jer svaki peti hrvatski građanin smatra da je svako cjepivo opasno, osobito za djecu (sada 22,4 posto punoljetnog hrvatskog stanovništva u odnosu na 25,6 posto koliko je izmjereno prije tri godine). Jednak je udio protivnika cjepiva je među muškarcima i ženama, češći su protivnici u dobi od 40 do 49 godina (26,5 posto) i među srednje obrazovanim građanima (25,6 posto), a najviše ih je u Dalmaciji (30,9 posto).
Gotovo četvrtina Hrvata vjeruje da je 5G mreža stvorena za nadzor ljudi putem čipova
Posebno područje novovremenog antiznanstvenog sentimenta pronalazimo u tehnološkom sektoru (5G mreža, čipovi). Povećao se, naime, udio građana koji smatraju da se 5G mreža razvija za kontrolu ljudi putem čipova za potrebe svjetskih moćnika s prošlih 17 posto na sadašnjih 23 posto. Znatno se smanjio i udio građana koji se protive ovakvom pogledu na 5G mreže (s prošlih 52,6 posto na sadašnjih 38,1 posto).
Veće je podozrenje prema 5G mrežama i čipovima zabilježen među muškarcima (27,3 posto), kao i među najstarijim građanima (27,3 posto kod starijih od 70 godina). Najmanje je tehnološki skeptičnih među najobrazovanijim građanima (55,5 posto se ne slaže s ovom tehnološkom teorijom zavjere). Zabilježen je i veliki udio građana koji ne mogu procijeniti ovaj utjecaj (19,2 posto), kao i udio onih koji ne žele odgovoriti (19,7 posto).
Zaključno, 23 posto hrvatskih građana je uvjereno da su 5G i s njima povezani čipovi sofisticirano sredstvo kontrole pojedinaca.
Svaki treći ispitanik smatra da 5G mreža ugrožava ljudsko zdravlje
Ova se tehnološka skepsa prema 5G mreži potvrđuje u još jednom pokazatelju. Trećina, 33,1 posto građana smatra da ova mreža ugrožava ljudsko zdravlje, što je porast u odnosu na prethodno istraživanje, kada je 26,5 posto ispitanika tvrdilo tako nešto. Muškarci su se i u ovom elementu pokazali nešto skeptičnijima (36,3 posto). Veća je koncentracija tehnoskeptika među starijom populacijom (37,5 posto) i manje obrazovanima (45,2 posto).
Ovaj protuznanstveni sentiment, vidljiv iz prethodnih parametara, potvrđuju još dva pokazatelja.
Više građana protiv znanosti nego za nju
Za svega 69 posto hrvatskih punoljetnih građana znanost i tehnologija čine život kvalitetnijim, a što predstavlja pad u odnosu na mjerenje prije tri godine kad je taj udio iznosio 71,5 posto. Češće je takvo stajalište zabilježeno među muškarcima (70 posto), mlađim dobnim skupinama (80,6 posto među ispitanicima mlađima od 30 godina) i visokoobrazovanima (78,6 posto), te u velikim gradovima (78,6 posto) i u tri hrvatske regije (Sjeverni Jadran 80,8 posto, Sjeverna Hrvatska 73,1 posto i Zagrebačka regija 71,8 posto).
A da znanost čini više štete nego koristi ne smatra tek 49,6 posto građana (u odnosu na ranijih 55,5 posto) što je još jedna potvrda ovog suvremenog protuznanstvenog vala koji je primjetan u razvijenim zemljama. Skoro četvrtina građana (23 posto, u odnosu na 18,6 posto iz 2022.) potvrđuje ovo stajalište o većoj štetnosti znanosti.
Skloni teorijama zavjere
Zanimljiv je i odnos prema tvrdnji iz koje se neizravno može iščitati prisutnost teorija zavjere među populacijom (“Većina ljudi ne razumije koliko našim životima upravljaju zavjere moćnika o kojima malo znamo.”).
S ovom se tvrdnjom, naime, slaže visokih 42,6 posto hrvatskih građana, pri čemu je veći udio zabilježen među muškarcima (44,4 posto), najstarijim sugrađanima (50 posto) i srednje obrazovanim (46,4 posto) te u najmanjim naseljima (54,8 posto), kao i u Dalmaciji (49,1 posto).
Alternativna medicina sve popularnija
Uočljiva je i relativno niska razina povjerenja u službenu zapadnu medicinu u odnosu na alternativnu medicinu. Svega 34,2 posto građana daje prednost službenoj medicini, dok visokih 33,8 posto više vjeruje alternativnoj medicini (primjerice, biljnoj, prirodnoj, homeopatiji i dr.). Ostatak nema jasno stajalište.
Službenoj medicini češće vjeruju muškarci (37,6 posto) i mlađa populacija (40,2 posto), dok alternativnoj medicini više vjeruju žene (39,8 posto) i starija populacija (44,3 posto).
Skeptični prema klimatskim promjenama
Sporovi postoje i oko klimatskih promjena. Da su one stvarna opasnost za ljude i prirodu smatra 78,6 posto naših građana (prema 87,3 posto u 2022. godini), dok ih svega 8,3 posto ne vidi nikakve klimatske promjene koje bi nas ugrožavale (što je znatno više od prošlih izmjerenih 3,4 posto), uz 11,8 posto koji su na klackalici vjerovanja i nevjerovanja u utjecaj klimatskih promjena, te 1,3 posto onih koji nemaju stajalište.
Sveukupno gledajući, svi ovi parametri govore o prisutnosti vrlo visokog udjela iracionalnog i svojevrsnog protuznanstvenog sentimenta, kojeg bilježe sve razvijene zemlje u eri visokotehnološkog razvoja i znanstvenog napretka. Ovo svojevrsno “zasićenje” znanošću i tehnologijom otvara vrata za brojne teorije zavjere, ali i potencijalno negativnih učinaka takvih teorija i teoretičara zavjera na mentalno (i fizičko) zdravlje nacije, piše net.hr.
Komentari