Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, bivša dugogodišnja diplomatkinja u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, za Nacional govori o tome kakve još sankcije Europska unija treba nametnuti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, ali i kako se treba postaviti prema srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću zbog odlaska na paradu u Moskvu

Prošloga tjedna veleposlanici EU-a složili su se oko 17. paketa sankcija protiv Rusije koji je početkom svibnja predložila Europska komisija, a koji se odnosi na 149 tankera iz ruske „flote u sjeni“ i 60 tvrtki. Sve to uslijedilo je nakon što su premijeri zemalja „koalicije voljnih“ – Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Poljske – doputovali u Kijev u znak podrške Ukrajini i postavili ultimatum Putinu o 30-dnevnom primirju, koji je on odbio. No plan Ukrajine, EU-a i SAD-a o 30-dnevnom primirju znakovito je podržala i Kina.

Diljem Europske unije 9. svibnja proslavljen je Dan Europe, a istoga dana održana je velika vojna parada na Crvenom trgu u Moskvi u povodu 80. obljetnice pobjede nad fašizmom. Ministri vanjskih poslova EU-a, predvođeni visokom povjerenicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas, posjetili su Zelenskog, koji je pristao na susret s Putinom u Istanbulu. No Putin je u posljednji tren odustao i na pregovore odlučio poslati svoje izaslanstvo. Zbog toga je i američki predsjednik Trump otkazao svoj dolazak u Istanbul. Inače, Dan Europe 2025. bio je posebno svečan jer se njime ove godine obilježilo 75 godina od objave Schumanove deklaracije. Bio je to povijesni prijedlog koji je 1950. predstavio francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman i koji je postao temelj europske suradnje.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s voditeljicom Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinkom Ujević. Iza nje je dugogodišnja diplomatska karijera u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Od 2000. do 2014. radila je u Misiji Republike Hrvatske pri EU-u gdje je bila zadužena za politička pitanja te kao voditeljica Ureda glavnog pregovarača za vrijeme pristupnih pregovora. Nakon toga je bila zamjenica voditelja Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri EU-u, a istodobno i predstavnica Hrvatske u Političkom i sigurnosnom odboru. Bila je i ravnateljica za Europu u MVEP-u te je koordinirala predsjedanje RH Vijećem EU-a. Kao zamjenica načelnika Odjela za Ujedinjene narode u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova bavila se brojnim međunarodnim pitanjima, između ostalog i područjem sigurnosti i očuvanja mira. Zrinka Ujević pohađala je Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i od 2014. ima zvanje veleposlanice.

NACIONAL: Prošloga ponedjeljka u ponoć istekao je ultimatum EU-a Putinu o bezuvjetnom tridesetodnevnom primirju, koji je on odbio. Kako komentirate Putinovu odluku i što to znači za mogućnost mirovnih pregovora?

Svoj komentar najbolje možemo sažeti porukom predsjednice Europske komisije s prošlotjednog sastanka Europske političke zajednice – važno je postići mir. Potrebno je povećati pritisak na ruskog predsjednika Putina sve dok on ne bude spreman za mir. Kroz sankcije Rusiji njeni su se prihodi od nafte i plina smanjili gotovo 80 posto u odnosu na razdoblje prije rata. Ruski deficit naglo raste, kamatne stope iznimno su visoke, a inflacija u porastu – znatno iznad 10 posto. Spremni smo učiniti i više kako bi predsjednik Putin sjeo za pregovarački stol jer ovaj rat mora završiti.

NACIONAL: Donosi se 17. paket sankcija, koji se odnosi na tankere iz ruske flote u sjeni. Kako će se to primjenjivati i kakve se sankcije još mogu uvesti?

Do sada je, kao što ste rekli, već usvojeno 16 paketa sankcija. Što se tiče novih paketa sankcija, širok je raspon mogućih mjera, one ulaze u mnoga područja gospodarstva i robne razmjene, a što se tiče subjekata i pojedinaca, na listama ih ima gotovo 2400. Naravno da se uvijek mogu naći nove sankcije koje je moguće nametnuti, no nisam sigurna koliko to doista zabrinjava Rusiju.

NACIONAL: Koliko uopće europske sankcije pogađaju Rusiju i predstavljaju pritisak na Putina?

Mislim da pogađaju, a osobito zaokret EU-a od uvoza ruskih energenata. Europska komisija predložit će da do 2027. postanemo potpuno neovisni o ruskim energentima. Objavili smo „road map“ kako ići u tome smjeru. Prije ruske agresije na Ukrajinu ovisnost o ruskom ugljenu bila je 50 posto, o plinu 45 posto, a 27 posto o nafti. Sada se dogodio veliki zaokret iako još uvijek dio članica koristi ruske energente. EU ne želi biti ovisan o nekredibilnim partnerima, a Putin koristi energente kao oružje. Mislim da će Rusija na kraju snositi velike posljedice jer EU ne želi da se europskim novcem financiraju ratna mašinerija i ruska agresija na Ukrajinu.

‘Za Srbiju nema prečaca za ulazak u EU i jasno je da se svi kriteriji moraju ispoštovati. Govorimo o poglavlju 23, ali to uključuje i druga poglavlja. Hoće li biti sankcija za Vučića, ne mogu reći’

NACIONAL: Kremlj je odgovorio posprdnom porukom da EU smanjuje konkurentnost kupujući skuplje energente iz SAD-a i ostalih zemalja. Kako to komentirate?

Drago mi je što ste me to pitali. Željela bih reći par rečenica o konkurentnosti. Mi moramo pronaći način da svoj rast vežemo uz konkurentnost. Vjerujem da ste upoznati s izvješćem Maria Draghija o europskoj konkurentnosti. U tom se izvješću govori o inovacijskom jazu između EU-a, SAD-a i ostalih partnera koji se mora smanjiti. Konkurentnost ovisi o cijelom setu elemenata, a jedan od njih je i smanjenje cijena energenata. Zbog toga se EU i okreće obnovljivim izvorima energije i zato je i osmišljen Plan za čistu industriju kako bismo svoje ciljeve dekarbonizacije zapravo pretvorili u rast. Zato ulažemo u industriju kojom podupiremo obnovljivo i zeleno, zapravo se radi o preobrazbi cijelog europskog gospodarstva, kako bismo smanjili ovisnost o fosilnim energentima, sačuvali planet i funkcionirali u novom geostrateškom okruženju.

NACIONAL: S time se neke članice ne slažu. Mađarska i Slovačka najbolji su primjer jer i dalje koriste ruski plin.

O tome treba otvoreno razgovarati. No smatram da svi imamo zajednički strateški cilj – a to je da moramo biti samostalni, samoodrživi i da se moramo oslanjati sve više na sebe, jačati stratešku autonomiju i konkurentnost.

NACIONAL: Nedavno je diljem kontinenta proslavljen Dan Europe, koji je ove godine bio posebno bitan jer se proslavljala 75. obljetnica potpisivanja Schumanove deklaracije, koja se smatra temeljem europskog ujedinjenja. Koliko je Europa doista ujedinjena?

Točno, zaista smo lijepo i svečano proslavili Dan Europe u svim državama članicama. Po trgovima i ulicama europskih gradova vidjeli su se simboli Europske unije i bila je to prilika da se prisjetimo što je to EU donio građanima. Ujedno smo se prisjetili i 75. obljetnice Schumanove deklaracije, koja je početak i temelj europskog ujedinjenja. Bila je to prilika i da pokažemo da smo i dalje jedinstveni. Drago nam je kada čitamo podatke koje je objavio posljednji Eurobarometar, što 74 posto građana podržava Europsku uniju, a u Hrvatskoj je taj postotak još i veći, 84 posto. Sve to govorim kako bih istaknula kako unatoč svim krizama s kojima se EU i svijet suočavaju, povjerenje građana u europski projekt raste. I to zato što se građani u ovim izazovnim vremenima osjećaju još zaštićenije pod kišobranom Europe koja im daje sigurnost.

NACIONAL: Od ulaska u EU u Hrvatskoj djeluju Ured Europskog parlamenta i Predstavništvo Europske komisije, koji su i ove godine organizirali proslavu. Koje su inače vaše aktivnosti?

Moram reći da su i Ured Europskog parlamenta i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj vrlo aktivni, radimo tijekom cijele godine, a ne samo na Dan Europe i nastojimo građane informirati o tome što Europska unija donosi Hrvatskoj. To činimo na razne načine, a provodimo i puno vremena na terenu. Izlazimo među ljude i izvan Zagreba, a osobito među mlade s kojima inače puno radimo. Ova Komisija stavila je u fokus mlade, a svaki povjerenik imao je zadaću u prvih sto dana mandata obaviti razgovor s mladima. Mi smo prepoznali važnost komunikacije s mladim generacijama, koje ponekad Europsku uniju uzimaju zdravo za gotovo. S njima razgovaramo po školama, fakultetima ili u suradnji sa svojim Europe Direct centrima diljem Hrvatske. Naime, većina mladih ni ne sjeća se razdoblja u kojem Hrvatska još nije bila članica. Zato smo i proslavu ovog Dana Europe organizirali tako da privučemo mladu publiku, jednim sjajnim koncertom na Europskom trgu u Zagrebu, a prije toga smo uz pomoć mladih influencera vodili dijalog s veleposlanicima europskih zemalja u Hrvatskoj koji su govorili o tome što je članstvo u EU donijelo njihovoj državi. Svi oni isticali su prednosti zajedničkog tržišta kao i sve prilike koje se otvaraju građanima Europske unije – od obrazovanja do zapošljavanja.

NACIONAL: Zašto Europska unija, s druge strane, ne radi jednu centralnu proslavu Dana Europe, već svaka zemlja članica za sebe?

Ove godine bila je velika proslava u Luksemburgu, gdje je rođen Robert Schuman, a tim povodom predsjednici Europske komisije, Europskog vijeća i Europskog parlamenta objavili su zajedničko priopćenje. U Bruxellesu i Strasbourgu bile su otvorene i europske institucije kako bi ih građani mogli posjetiti i upoznati se s njihovim radom. Međutim, ideja je da se Dan Europe slavi na poseban način u svakoj državi članici te svako predstavništvo i Europske komisije i Europskog parlamenta ima zadaću osmisliti proslavu na svoj način.

‘U prijedlogu Europske komisije ‘Rearm Europe/Readiness 2030′ dopušta se fiskalna fleksibilnost, da države uđu u proračunski deficit kako bi se mogla financirati obrana’

NACIONAL: Istovremeno je Vladimir Putin na Crvenom trgu u Moskvi održao veliku vojnu parada u čast pobjede nad fašizmom, kojoj su, među 20 svjetskih državnika, prisustvovali slovački premijer Fico i srpski predsjednik Vučić iako ih je EU upozoravao da ne dolaze. Hoće li za njih biti sankcija?

To što je bilo u Moskvi smatramo dijelom ruske propagande i pokušajem opravdavanja invazije na Ukrajinu. Naravno, opći stav EU-a je da s Rusijom nema onoga što se naziva „business as usual“. Što se tiče same Srbije, ona je zemlja kandidatkinja koja pregovara o članstvu i od nje očekujemo da poštuje cijeli paket naših vrijednosti, koji je uključen i u sam pristupni proces.

NACIONAL: No Vučić za to baš i ne mari…

Točno, ali to su obveze koje čekaju Srbiju. Prečaca za ulazak u EU nema i jasno je da se svi kriteriji moraju ispoštovati. Ovdje možda najviše govorimo o poglavlju 23, koje se tiče pravosuđa i temeljnih prava. Međutim, to uključuje i druga poglavlja, na primjer ono o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, koje će se također ocjenjivati. Hoće li biti sankcija, to ne mogu reći. No taj posjet je primljen na znanje, a komentirala ga je naša povjerenica za proširenje Marta Kos koja je rekla da joj to otežava posao.

NACIONAL: Protiv Fica i njegova posjeta Moskvi digli su se njegovi vlastiti građani i prosvjedovali po slovačkim gradovima. Što će biti s njim?

Kao predstavnica Europske komisije ne mogu komentirati državu članicu i postupke njenih visokih čelnika.

NACIONAL: Jesu li barem povjerenici Europske komisije, koji dolaze iz 27 zemalja članica, složni kada se donose takve odluke?

Vi me pitate o donošenju odluka na kolegiju povjerenika. To je dio našeg zakonodavnog procesa. Kada Komisija donosi neki prijedlog, oko njega se moraju složiti povjerenici. Zakonodavni prijedlog dalje ide u Vijeće ministara, a tu je, naravno, i Europski parlament koji suodlučuje sa Vijećem. Je li u Vijeću potreban konsenzus, ovisi o kojem se području radi. Negdje je dovoljna kvalificirana većina, negdje je potreban konsenzus. Međutim, u kolegiju povjerenika svaki se naš akt dogovara.

NACIONAL: Kako bi na Dan pobjede nad fašizmom pružili podršku Ukrajini, u Kijevu su se našli premijeri Njemačke, Velike Britanije, Poljske i Francuske, u ime Koalicije voljnih. Kakav je odnos ostatka EU-a prema toj koaliciji? Radi li se tu o podjeli na članice prvog i drugog reda?

Ne bih rekla da se radi o podjeli. Europska unija je vrlo specifična organizacija, odnosno, zajednica. Poznat je stav Europske komisije prema ratu u Ukrajini i na sastancima vezanim uz Ukrajinu, mi smo svi složni o tome. Najvidljivije je to na sastancima Europskog vijeća. To je najviše političko tijelo u kojem sjedi predsjednica Europske komisije i šefovi država i vlada zemalja članica i koje donosi strateške odluke. Prema zaključcima Europskog vijeća jasno vidimo jedinstvo upravo o pitanju Ukrajine. U „koaliciji voljnih“ su države članice plus Velika Britanija i smatram da je iz toga vidljivo kako svi imamo isti interes, a to je pomoć Ukrajini, pronalaženje puta za završetak rata u Ukrajini i uspostavljanje trajnog i pravednog mira.

NACIONAL: Europska komisija krajem travnja donijela je odluku o ulaganju 800 milijardi eura za jačanje obrambene industrije. Je li to odgovor na Trumpove prijetnje da će sigurnost Europske unije prepustiti Europljanima?

Radi se o prijedlogu Europske komisije „Rearm Europe/Readiness 2030“, koji je nastao na temelju Bijele knjige o obrani, naravno, uslijed novih geostrateških odnosa zbog kojih se EU mora početi brinuti i za vlastitu sigurnost. Radi se o fleksibilnom načinu pomoći državama članicama, i to tako da se dopusti fiskalna fleksibilnost, odnosno, da države uđu u proračunski deficit kako bi se mogla financirati obrana. A drugo je vrlo povoljan zajam. Zapravo se radi zajam za zajam. Koristi se vrlo dobar status Europske komisije kako bi se zadužila na međunarodnom tržištu kapitala i pritom se služimo raznim alatima koje imamo na raspolaganju budući da je obrana jako skupa. To se radi kako bi države članice mogle objediniti zajedničku nabavu naoružanja, kako bi se ojačala europska obrambena industrija i kako bi se Europa mogla brinuti za vlastitu sigurnost. Jer posljednje krize pokazale su da moramo preuzeti svoju odgovornost i da ne možemo biti ovisni o trećima. Iako, naravno, mi i dalje trebamo partnere. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen putovala je u različite države svijeta. Naravno, ti partneri moraju biti kredibilni i moramo s njima dijeliti vrijednosti. No strateški cilj je jačanje strateške autonomije i postizanje otpornosti u kriznim situacijama.

‘EU jedini može ponuditi Ukrajini članstvo. To ne može nitko drugi – ni SAD ni NATO. Ta perspektiva članstva daje nadu građanima Ukrajine da će jednog dana biti dijelom jedne obitelji’

NACIONAL: Može li EU zamijeniti SAD u potpori Ukrajini, u svjetlu američkog podilaženja Putinu?

Smatram da su EU, Europska komisija i države članice najveći podupiratelji Ukrajine. Već sada dajemo puno više nego drugi, prije svega zato što naša pomoć nije samo vojna – iako je i ona jako velika. No mi financiramo funkcioniranje te države zato što naša pomoć ide i za škole, i za bolnice, i za održavanje javnih servisa. Mislim da je tu Europa pokazala odlučnost, naglašavajući kako ćemo pomagati dok god to bude potrebno. Što se tiče eventualnog slanja mirovnih snaga, to pitanje ulazi u nacionalne nadležnosti. No kao predstavnica Europske komisije u Hrvatskoj mogu reći da će se pomoć koju mi dajemo nastaviti i da EU jedini može ponuditi Ukrajini članstvo. To ne može ponuditi nitko drugi – ni SAD ni NATO. A to je nešto što Ukrajina traži i što je jako vrijedno. Ta perspektiva članstva daje nadu građanima Ukrajine da će jednoga dana biti dijelom jedne obitelji s kojom će dijeliti vrijednosti.

NACIONAL: Prošloga tjedna u Bruxelles su stigli srpski studenti koji su pretrčali 2000 kilometara kako bi europskim institucijama objasnili svoje zahtjeve i opisali stanje demokracije i ljudskih prava u Srbiji. Kakav je stav Europske komisije prema događanjima u Srbiji i zahtjevima studenata?

Naša povjerenica za proširenje Marta Kos sastala se sa studentima krajem travnja, a primila ih je i u Bruxellesu. Mi pratimo situaciju, a naši stavovi o Srbiji sadržani su u izvješćima o napretku, pa i u tom području. Poruka u pismu koje je povjerenica objavila, a tiče se zahtjeva studenata, ističe važnost slobode okupljanja i vladavine prava. Put Srbije u Europu nudi rješenja za zabrinutost građana za stanje demokracije u toj zemlji. Taj put podrazumijeva izgradnju demokratskih institucija, a te institucije znače i transparentnost, i vladavinu prava, i slobodu medija i javnog djelovanja.

NACIONAL: Nažalost, Vučić sjedi na dvije stolice i nije sigurno da on doista želi članstvo Srbije u EU-u, a studenti vam nisu sugovornici, nego bi to trebala biti politička opozicija…

Ako se referirate na formalne pregovore, njih vodi vlada s Europskom komisijom i državama članicama. No u Europsku uniju ulazi cijelo društvo. Taj transformativni proces može biti odgovor na ono što traže studenti. Srbija je kandidatkinja za članstvo, a iz čina predaje zahtjeva za članstvo može se iščitati želja države kandidatkinje, dakle, Srbije, da uđe u EU i dijeli naše vrijednosti. Mjere i reforme koje se traže izuzetno su važne i moraju se provesti. Što se tiče prijevremenih parlamentarnih izbora koje studenti traže, to su stvarno unutarnja pitanja jedne zemlje u koje se Europska komisija ne može miješati.

‘Bilježi se trend pada medijskih sloboda diljem svijeta. No Europa i dalje ostaje najbolje mjesto za novinarstvo i među prvih deset najbolje ocijenjenih opet su europske zemlje’ FOTO: SAŠA ZINAJA/NFOTO

NACIONAL: Nedavno je širom svijeta proslavljen Dan slobode medija. Prema izvješću Reportera bez granica, unazad godinu dana Hrvatska je pala za 12 mjesta pa smo trenutačno 60. od ukupno 180 zemalja. Kao glavni problemi novinarstva u Hrvatskoj ističu se SLAPP tužbe koje financijski iscrpljuju medije, ali i stalni pritisci vlasti te prijetnje organiziranog kriminala. S druge strane, Europska komisija je objavila preporuke za zaštitu novinara i slobode medija. Pa koliko se to poštuje u Hrvatskoj?

Što se tiče izvješća Reportera bez granica, moram reći da se bilježi trend pada medijskih sloboda diljem svijeta. Međutim, Europa i dalje ostaje najbolje mjesto za novinarstvo te su među prvih deset najbolje ocijenjenih opet europske zemlje, a Norveška drži prvo mjesto. Dakle, što se tiče EU-a, mi smo i dalje „trendsetter“. Zato su jako važni zakonodavni akti koje smo objavili prošle godine – europska Uredba o slobodi medija i Direktiva o borbi protiv uporabe strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja, a zapravo se radi o sprječavanju zlonamjernih, tzv. SLAPP tužbi kako bi se ušutkalo one koji rade u korist javnog interesa.

NACIONAL: To sve jako dobro zvuči na papiru. Međutim, kada se dođe do implementacije u nacionalno zakonodavstvo, to ne funkcionira pa tako hrvatski sudovi ne odbijaju takve bezrazložne tužbe. Opći je dojam da smo se u vrijeme integracijskog procesa imali kome žaliti, a otkad smo članica, Vlada može gaziti slobodu medija kako želi, bez posljedica.

Taj zakon i direktiva tek se trebaju implementirati u državama članicama. No identificirani su određeni pomaci u tom pogledu jer su i hrvatske nacionalne institucije – a tu govorim o Ministarstvu unutarnjih poslova, Agenciji za elektroničke medije i predstavnicima Hrvatskog novinarskog društva – sklopili formalnu suradnju oko zaštite novinara. Na Svjetski dan slobode medija objavljena je i brošura koja o tome govori. Potrebno je dizati svijest o tim strateškim tužbama usmjerenim protiv slobodnog javnog djelovanja novinara i zato je važno da je ta formalna suradnja sklopljena. Osim toga, Europska komisija svake godine objavljuje izvješće o vladavini prava u svakoj državi članici, u kojem se ocjenjuje i sloboda medija, ali i nezavisnost pravosuđa i borba protiv korupcije. Upravo je u tijeku priprema sljedećeg izvješća koje se radi na temelju razgovora sa svim dionicima – dakle, predstavnicima institucija, civilnog društva i Hrvatskog novinarskog društva. Analiza traje i bit će objavljena kao i svake godine, negdje u lipnju ili srpnju.

NACIONAL: To izvješće svake godine jako dobro detektira probleme – od pritiska vladajuće stranke na javni medij i netransparentnog vlasništva nad medijima do prijetnji i SLAPP tužbi protiv novinara, ali sankcija nema. Pa čemu onda služi?

Ono ukazuje na probleme. Prošlogodišnje izvješće bilo je dobro za Hrvatsku jer ukazuje samo na potrebu nastavka borbe protiv SLAPP tužbi. Cilj tog izvješća koje je novi mehanizam i postoji tek nekoliko godina jest da se o njemu raspravi u Vijeću Europske unije gdje sjede države članice i da jedna od druge uče najbolje prakse i međusobno se propituju o pojedinim rješenjima. Dakle, to je velikim dijelom i pitanje država članica. Vrijednost tog izvješća prvenstveno je ocjena Komisije o stanju na terenu i nastavno na to rasprava u Vijeću. U odnosu na prethodno razdoblje ipak postoji određeni pomak u tome području koje je Komisiji izuzetno važno.