Dječak koji boluje od teške nasljedne bolesti, zajedno s roditeljima dao je zajednički intervju za švicarski Blick, otkrivajući detalje o svojoj deportaciji iz Švicarske u Hrvatsku i povratku zahvaljujući javnom pritisku.

Na drugom katu bolnice Pourtalès u švicarskom Neuchâtelu dugi hodnik vodi do sobe dječaka koji uskoro puni 11 godina. Sjedi ispod pokrivača s cvjetnim uzorkom, iscrpljen i izgubljen, kao da je još jednom stigao na nepoznato mjesto. Nova bolnica, nova soba, ali ista svakodnevica obilježena liječenjima i selidbama.

Dječak Gildas, podrijetlom iz Konga, kojeg je Blick tako nazvao kako bi mu se sakrio identitet, godinama se suočava s posljedicama srpaste anemije – nasljedne bolesti crvenih krvnih stanica koja izaziva jake bolove i potencijalno opasne komplikacije. Unatoč svemu, švicarske vlasti su ga ranije deportirale u Zagreb.

MRCVARENJE SE NASTAVLJA Odgođeno protjerivanje Arien Ivković Stojanović

Prije nekoliko tjedana, uslijedio je neočekivani obrat. Gildas, njegov mlađi brat i roditelji vraćeni su u Švicarsku, gdje su nastavili liječenje i život.

Nenajavljena deportacija

Gildasovo djetinjstvo obilježeno je bježanjem i nesigurnošću. S obitelji je boravio u azilantskom centru u Altstättenu, u kantonu St. Gallen. No, 19. studenog prošle godine, dok se pripremao za školu, iznenada su u centar ušli policajci. Ubrzo su svi bili na aerodromu u Zürichu, gdje ih je čekao čarter-let za Hrvatsku.

Obitelj je prethodno bila registrirana u Hrvatskoj kao izbjeglice tijekom pokušaja prolaska kroz Srbiju prema zapadnoj Europi. Prema Dublinskom sporazumu, Švicarska ih je imala pravo vratiti u tu zemlju.

PRIJETNJA DEPORTACIJOM Orban oduzimanjem dvojnog državljanstva cilja aktiviste za ljudska prava

U odbijenici zahtjeva za azil, švicarsko Državno tajništvo za migracije (SEM) pozvalo se na sudsku praksu prema kojoj deportacija nije neprihvatljiva ako je u zemlji povratka dostupno medicinsko liječenje – iako ne mora biti na istoj razini kao ono u Švicarskoj. SEM je ocijenio da Hrvatska može “osigurati odgovarajuću medicinsku skrb”.

U Zagrebu dječak nije mogao dobiti odgovarajuće liječenje

Po dolasku u Zagreb, liječnici su roditeljima objasnili da Gildasu ne mogu pružiti odgovarajuće liječenje – između ostalog i zato što nije bilo potrebne krvi za transfuziju. Zdravstveno stanje dječaka brzo se pogoršavalo. “Njegovo je stanje kritično i hitno treba pronaći rješenje”, rekao je dječakov otac za Blick.

Nakon objave priče u Blicku, javnost je burno reagirala. Udruga Solidarité sans frontières pokrenula je apel za Gildasov povratak, a podršku su iskazali brojni građani, javne osobe i čak biskup Lausanne. Inicijative su pokrenute i u švicarskom parlamentu. Na kraju, Švicarska je pristala primiti obitelj natrag, iskoristivši diskrecijsko pravo unutar Dublinske uredbe, kojom su predviđene iznimke od standardne procedure.

BROJNE PRITUŽBE Pacijenti godinama čekaju na preglede, liječnici i sestre odlaze iz Hrvatske

Dječak je sada otpušten iz bolnice. Obitelj ne želi iznositi detalje o povratku niti se trenutno fotografirati. Prema informacijama Blicka, švicarske vlasti su reagirale na zahtjev iz Hrvatske te odlučile ponovno prihvatiti Gildasa i njegove najbliže.

Oštra kritika azilantskog sustava

Zastupnica Zelenih Delphine Klopfenstein Broggini potvrdila je da je i sama intervenirala u slučaju. “Sve se držalo u strogoj tajnosti”, rekla je. “Poznajem odgovorne u Državnom tajništvu za migracije”, dodala je, no naglasila da ni njoj nisu bili poznati detalji odluke do samog povratka obitelji.

“Maloljetnici su prve žrtve azilantskog sustava. U federalnim centrima danas se čak i djeca mogu pretresati i zatvarati. Previše je crvenih linija već prijeđeno”, upozorila je Klopfenstein Broggini, ističući da su povrati nakon deportacije rijetka iznimka.

Ostalo je nepoznato zašto SEM prilikom donošenja odluke o deportaciji nije uzeo u obzir Gildasovo ozbiljno zdravstveno stanje. Na novinarski upit, SEM se pozvao na zaštitu podataka i pravilo da se ne komentiraju pojedinačni slučajevi.