Proizvodnja hrane treba postati nacionalni strateški prioritet, a samodostatnost u pokrivanju potreba za prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima postaje pitanje nacionalne sigurnosti pa treba snažno povećati investicije u kapacitete, tehnologije i inovacije, rekao je u utorak potpredsjednik HGK Dragan Kovačević.

“U kontekstu geopolitičkih prijetnji, nestabilnosti i carinskih ratova, Hrvatska mora pozicionirati proizvodnju hrane kao nacionalno-strateški prioritet. Sigurnost hrane, ponajprije samodostatnost u pokrivanju vlastitih potreba za prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima postaje pitanje nacionalne sigurnosti”, rekao je Kovačević je na otvaranju 18. konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji.

Nastavio je da sad, kad su na stolu treće izmjene strateškog plana zajedničke prehrambene politike, u tom planu treba snažno povećati sredstva za investicije, tj. kako uz sredstva iz fondova EU-a treba pojačati nacionalna sredstva, barem na 100 milijuna eura godišnje i usmjeriti u investicije, povećanje kapaciteta, tehnologije i inovacije.

Očekuju zaokret u politici potpora, koje moraju biti regionalizirane i fokusirane na proizvodnje u kojima možemo biti konkurentni, jer se, kako je rekao, stvara osjećaj da se potiče sve, a zapravo se gubi fokus.

Ocijenio je da američke carinske prijetnje neće imati snažniji utjecaj na hrvatski izvoz, da u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, SAD sudjeluje u izvozu s 0,8 posto, ali da bi moglo biti šteta za partnere u EU-u, proizvođače alkoholnih pića, vina, maslinova ulja, sira i konditore.

Ako ti proizvodi preplave europsko tržište, mogao bi nastati dodatni pritisak na hrvatsku proizvodnju i izvoz. No, dodao je da je s obzirom na najnovija događanja, moguće odustajanje od visokih carina.

IMA POTENCIJALA, ALI…Kad bi se zatvorile granice, za tjedan dana ostali bismo bez hrane

Trendovi u poljoprivredi nisu dobri, velika je uvozna ovisnost

Kovačević je rekao da trendovi u hrvatskoj proizvodnji hrane i dalje nisu dobri – uvoz je lani povećan za više od 8 posto, izvoz je stagnirao, imali smo rekordni vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 2,4 milijarde eura, a u odnosu na 2023., u 2024. pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 67 na 61 posto.

Gotovo 97 posto vanjskotrgovinskog suficita čini izvoz žitarica i uljarica, a uvozimo velike količine mlijeka, mesa, povrća, voća, proizvoda na bazi brašna i škroba, visoko finalizirane proizvode, s najvećom dodanom vrijednosti.

Dodao je kako velika uvozna ovisnost snažno generira inflaciju, koja je u prvom tromjesečju bila oko 4,4 posto, najveću kad je u pitanju inflaciji cijena hrane na razini EU-a.

Kovačević je rekao da snažni gospodarski rast u Hrvatskoj generiraju osobna i turistička potrošnja i investicije iz EU-ovih fondova, a to dugoročno nije održivo pa moramo jačati prerađivačku industriju i izvoz.

Spomenuo je pritom da izvozimo oko 50 posto pšenice, a uvozimo ogromne količine mlinsko-pekarskih proizvoda.

MULJAJU GDJE STIGNU Inspektori pročešljali trgovine. I dalje sve vrvi nepravilnostima, evo što su otkrili

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić izjavio je da je ove godine dao nalog da se inspekcije više usmjere na maloprodajne objekte. Posebno se nadziru maloprodajni objekti u kojima se priprema hrana, gotova jela, rekao je i dodao da je velik, gotovo najveći dio nepravilnosti koje se odnose na kvalitetu, bio u pekarama, a u drugom dijelu u vezi HASAP-om, rokovima, higijenskim minimumima.

U prva četiri mjeseca ove godine obavljeno je 230 nadzora, od toga 107 u maloprodaji, a nesukladnosti je bilo 17 posto. Naglasio je da građani ne trebaju brinuti, sve što nije u skladu s propisima ne može u prodaju, a u sezoni će se pratiti i legalitet poslovanja u ugostiteljstvu, posebno kvaliteta i sigurnost hrane.

Na pitanje o nadzoru ograničenih cijena, Mikulić je odgovorio da je od nove odluke o ograničenim cijenama napravljeno oko 2400 nadzora – u 73 posto nadzora je sve bilo prema propisima, dok su u 27 posto pronađene nepravilnosti, koje se odnose na plakate i obavijesti o proizvodima, dio proizvoda se prodavao po većim cijenama, a neki nisu imali potrebne oznake.

Kazne se, kad je riječ o cijenama većima od zajamčenih, kreću do 30 tisuća eura, kod plakata i oznaka daje se rok, a nepravilnosti uglavnom odmah ispravljaju.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević rekao je da sigurnost hrane postaje ključno strateško pitanje te je, na upit o cijenama, odgovorio kako smatra da pred turističku sezonu neće biti divljanja cijena, da država radi sve kako bi to obuzdala jer za to nema potrebe.

OGROMNE KAZNE Inspekcija u potrazi za pepeljarama: ‘Nije se kontroliralo od COVID-a’